Radio streaming:
Vela Luka se nalazi na zapadnom dijelu otoka Korčule , u zaljevu dugom 9,2 km , jednom od najboljih sidrišta na istočnoj obali Jadrana. U široj okolici su slikoviti otočići, duboke uvale, strmo odsječe hridi i plodne pitome zaravni, što ovaj kraj čini mjestom pogodnim za život, i za neograničene mogućnosti odmora. Danas je Vela Luka miran mediteranski gradić , okrenut tradicionalnoj poljoprivredi, ribarstvu i turizmu . Ljepota krajolika i neiskvarena priroda pogodne su za turizam. Okolicu odlikuje pitom , breuljkasti reljef , a najviše brdo je Hum(376m) .
Na prostoru općine Vela Luka nema većih obradivih površina , osim desetak kraških udolina, a iznimka je Blatsko polje, nekoliko kvadratnih kilometara prostrana zaravan, vana, izmeðu ostalog i za vodoopskrbu. Brda i predjeli uz more obrasli su alepskim borom koji sve više osvaja područja u prošlosti pod vinovom lozom , a u novije vrijeme samo mjestimično zasađena maslinom te ponekim uglavnom zapuštenim stablom smokve i rogača.
Na vrlo rasprostranjenom terasastom antropogenom tlu odrala se jedino kultura masline pa su sunčane velalučke padine nadaleko poznate po urednim maslinicima i kvalitetnom ulju. Ostaci autohtone vazdazelene šume češvine, planike i ostali sastojci degenerirane sredozemne makije sačuvani su samo na teško pristupačnim lokacijama.Velo Lučki zaljev otvoren je prema akvatorijalnoj površini Viškog kanala a preko njega povezan s Neretvanskim i Lastovskim kanalom.
U okviru Korčulanske otočne cjeline, Vela Luka u prirodno geografskom pogledu pripada makroregionalnoj cjelini jadranskog primorja s otocima, U uem smislu dio je mezoregionalne prirodne geografske cjeline june Dalmacije. Subregionalno Vela Luka čini zapadnu mikro regiju otoka Korčule. Srednja količina padalina u Veloj Luci je 883 mm2 i znatno je manjaod istih vrijednosti na otoku Korčuli. Najkišovitiji mjesec je studeni od 143 mm2, a najmanje padalina ima u srpnju 19 mm2. Veza otočnog mjesta s kopnom i gospodarske aktivnosti ljudi su povezani s vjetrovima koji pušu u ovom kraju. U Veloj Luci pušu vjetrovi maritivnih smjerova: Jugo, Maestral i kontinentalni vjetar Bura.
Klimu sredozemnih obala obiljeava obilje padalina s nepovoljnim rasporedom padalina tijekom godine, visoke srednje temperature i male temperaturne razlike te vjetrovi koji pušu tjekom godine. Vela Luka po nekim se klimatskim obiljejim razlikuje od ostalih djelova otoka. U zimskim mjesecima zbog gomilanja hladnog zraka u zatvorenoj zavali Blatskog polja javlja se termička inverzija. Srednja godišnja temperatura za Velu Luku iznosi 16,6 C i za 0,4 C nia od iste temperature grada Korčule. Apsolutne najnie temperature zabiljeene su u siječnju -6 C, dok su apsolutne najviše u kolovozu 39,5 C. Zahvaljujući termoregulacijskih djelovanja mora vrućih dana je malo. Insolacija Vele Luke vrlo je visoka, a najviša je tjekom proljetnih i ljetnih mjeseci.
Ukupan broj sunčanih sati je 2671, što po danu spada oko 7,3 sata. Osim razvijenog društvenog i kulturnog ivota Vela Luka posjeduje, za otočke prilike, visok stupanj infrastrukture ureðenosti. Od ustanova postoje Osnovna i Srednja škola, Dječji vrtić, Dom zdravlja, bolnicu Kalos , Dom umirovljenika, Centar za kulturu, potrebno je spomenuti i redovne trajektne, katamaranske i autobusne linije, Veloluške svečanosti, Regata na sv. Ivana, dalmatinske klape, Kumpaniju , športske klubove. Vela Luka najzapadnije je naselje na otoka Korčule. Ovaj gradić i luka nalazi se na dnu razgranatog i duboko u kopnu uvučenog Vela Lučkog zaljeva.
Na merdijanima Vele Luke nalaze se: Jelsa, Omiš, Kutina, Bjelovar, Koprivnica, Goričani, Beč, Brno, Poznanj, Malange, Mossaka, Cape Town ...
Na paralelama Vele Luke nalaze se: Korčula, San Benedetto del Tronto, Toulon, Lourdes, Niagara, Toledo, Boston, Sapporo, Alma Atta ...
